Keshe shimwe otashi wedelwa kakele keendjabi

Thomas Shilunga omunailonga wehangano li na sha nomatuvikilo oimaliwa, okwa ti ondilo yakeshe shimwe oya ningila naavo hava longo shidjuu okuwanifa po eemumbwe davo. Ovanamibia vahapu otava fininikwa va konge po oulonga vopomunghulo ile va ye va kalye omikuli. “Oinima otai ningi ondilo, ashike ihatu mono ovayandji voilonga tava wedele eendjabi. Shoo osho ovanhu vahapu […] The post Keshe shimwe otashi wedelwa kakele keendjabi appeared first on The Namibian.

Keshe shimwe otashi wedelwa kakele keendjabi

Thomas Shilunga omunailonga wehangano li na sha nomatuvikilo oimaliwa, okwa ti ondilo yakeshe shimwe oya ningila naavo hava longo shidjuu okuwanifa po eemumbwe davo.

Ovanamibia vahapu otava fininikwa va konge po oulonga vopomunghulo ile va ye va kalye omikuli.

“Oinima otai ningi ondilo, ashike ihatu mono ovayandji voilonga tava wedele eendjabi. Shoo osho ovanhu vahapu hava tameke oku ka lya eengunga,” osho a ti ngaho.

Shilunga okwa ti oshipambu shihapu shondjabi yaye ohaa shi lande oipumbiwa yaye, mwa kwatelwa oshimaliwa shi fike poN$2 500 shomikuli.

Okwa ti oha weda ko vali oshimaliwa shi fike poN$2 500 sheemumbwe odo di na okufutwa keenghono noipumbiwa yaye yopaumwene, omanga yo olefa noinyangadalwa yopanghalafano nayo ya ninga ondilo molwondado yomahooli oyo ya londa.

“Eshi handi ka mana okufuta keshe shimwe, eshi tashi shaala po osha wana ashike okushunifa nge koilonga,” osho a ti ngaho.

Shilunga okwa ti oilonga yopomunghulo oya fimana paife, ta ti luhapu oyo nokuli hai mu etele oshimaliwa shihapu shi dulife oilonga yaye yoovene.
“Ovanhu otava mono oixuna.

Omahangano okuyandja eengunga ohaa kala taa denge shaashi opu na omunhu a longifa edina loye ongomushiivikile. Otashi holola kutya ovanhu vangapi tava li eengunga opo va xupe,” osho a ti ngaho.

‘EFIMBO LIDJUU’

Ovanawino moipambele yomaxupilo ova ti ewedelo lomayakulo amuni nolusheno ole ya “pefimbo lidjuu”, omanga omahangano ovanailonga aa pula eendjabi di wedelwe.

Eshi oshe ya konima ehangano lokuwilika olusheno moshilongo la dimina ewedelo lolusheno neepelesenda 3.7 oshivike sha dja ko, sha landula eshi NamPower a pula ewedelo leepelesenda 8.4.

Omushingi womaloli Peter Angula (42), ha longele ehangano lomatungo, okwa ti oha futwa oshimaliwa shi fike poN$32 movili, osho hashi mu pe ondjabi yokomwedi i fike poN$5 900 ngee a longo eevili di li 180.

Angula okwa ti oshimaliwa shihapu shondjabi yaye ohashi yambidida ofamili yaye.

Oha longifa oshimaliwa shi fike lwopoN$1 050 moipumbiwa yofikola younona vaye vavali, oN$950 yoikulya noN$500 lwaapo keshe komwedi a yambidide meme waye.

Okwa ti vali oha futile mumwainamati ohiila yoN$1 000, oo e li koshiputudilo shopombada shoUniversity of Namibia kOshivanda.
“Ohatu pewa oN$9 yoteekisa koilonga.

Inai wana nokuli. Oshike osho?” osho a pula ngaho.

Angula okwa ti opu na eemwedi odo ondjabi yaye ihai kala po, osho hashi mu fininike a ka lye eengunga.

Hamushangandjai wehangano loAllied Namibian Workers Union Angula Angula okwa ti ewedelo lolusheno otali ka hepeka ovanailonga vahapu moshilando.

“Pakutala kutya ohava mono ingapi, eshi osha hala kutya omahangano aa pumbwa okukundafana opo va wedelwe, ovayandji voilonga luhapu ohava yandje ashike opelesenda imwe,” osho a ti ngaho.

Angula okwa ti “eendjabi dopaife inadi wana osho ovanailonga va pumbwa” va dule okuwanifa po eemumbwe davo, ta weda po kutya ovanailonga vamwe, unene ngaa ovo ve li moshikondo shomatungo, itava dulu okufuta eelefa okuya nokudja koilonga ile okufuta omalukalwa avo.

Natango omunawino moipambele yomaxupilo Almandro Jansen okwa ti ewedelo ole ya “pefimbo lidjuu neenghono”.

“Pombapila, eepelesenda nhee oda fa dishona”.

Omukulunhuwiliki wElelodoolopa laVenduka Moses Matyayi okwa tambula ko omanyenyeto ewedelo lomayakulo monghalo i li ngaha.

The post Keshe shimwe otashi wedelwa kakele keendjabi appeared first on The Namibian.