‘Longeni eepate deni nyee vene’
Kamusela woshikandjohoololo shaSamora Machel moWindhoek, Lydia Kanime oku li moshipyu konima a pula ovakalimo vomoEaneas Peter Nanyemba moHavana va “kufe oihalaka noixupulo” ndee tava wapaleke eepate davo deengalama odo da tekauka po molukanda. Eshi a nyamukula komapopyo akamusela, omutotiveta Vaino Hangula okwa ti ke”shii kutya ota yandje omayakulo a fimana kovakalimo ngahelipi”. Hangula okwa ti […] The post ‘Longeni eepate deni nyee vene’ appeared first on The Namibian.
Kamusela woshikandjohoololo shaSamora Machel moWindhoek, Lydia Kanime oku li moshipyu konima a pula ovakalimo vomoEaneas Peter Nanyemba moHavana va “kufe oihalaka noixupulo” ndee tava wapaleke eepate davo deengalama odo da tekauka po molukanda.
Eshi a nyamukula komapopyo akamusela, omutotiveta Vaino Hangula okwa ti ke”shii kutya ota yandje omayakulo a fimana kovakalimo ngahelipi”.
Hangula okwa ti opu na omikalo odo oshiwana tashi dulu okushakeneka epangelo ondjilakati, ashike okuwapaleka eepate kaku shi kumwe komwaayo.
“Itashi shiva ashike nandenande okutwika oshiwana omukundu wokuyandja omayakulo, omanga oishoshela yavo ya pumbwa okulongifwa kukamusela nepangelo mokuyandja omayakulo,” osho a ti ngaho.
Hangula okwa indila kamusela opo a konge omikalo dokuungaunga noshikumungu eshi.
Ovakalimo ova nyenyeta onghalo yopate yongalama ya nghundipala konhele oko, osho sha fininika Kanime oshivike sha dja ko a pule ovakalimo va “shakeneke muni ondjilakati” nokuwapaleka eepate voo vene.
“Ohatu dulu okuuya pamwe ongoshiwana noixupulo noihalaka ndee hatu wapaleke opate.
Ohatu dulu oku shi ninga atusheni, ovakalimo,” Kanime osho a ti ngaho Oshoondaxa.
Eepate konhele oko oda teyaulwa po kodula, neepoloyeka dewiliko lodoolopa dokuwapaleka oda kala nokukatekwa.
Petameko lomwedi ou, muni waWindhoek okwa ti okwa pumbwa eemiliona N$353 da wedwa po di longifwe okuwapaleka eepate.
Natango, oshilyo shopaliamente shongudu yoIndependence Patriots for Change Armas Amukoto okwa ti kashi li mondjila okupula ovakalimo va wapaleke eepate davo vene manga va taalela nale omikundu ngaashi omumbwe yomeva, eepate tadi di ondwi nonghalo yomaxupilo ya nghundipala.
“Okulonga eepate okwa pumbwa omafaneko opamufika, omalambo omeva, eenhopa dokupitila omeva nowino wopailonga kukwashilipalekwe kutya opate oya kola notai dulu okulongifwa efimbo lile,” osho a ti ngaho.
Okuwapaleka eepate okwa pumbwa owino noshimaliwa sha wana, osho a weda po ngaho.
Amukoto okwa ti oHavana oya kala po omido dihapu paife noi hadi ovanhu ovo hava hoolola nokukufa ombinga moikumungu yoshilando.
“Inatu efela ovanhu vetu pedu.
KoHavana, opate yongalama yopamufika kai shi ashike efuu, ashike omumbwe yakeshe efiku,” osho a ti ngaho.
Amukoto okwa ti ovakalimo natango otava dulu okulongela kumwe newiliko lodoolopa moinima ngaashi oikonga yokuwapaleka nokukwatela po omudingonoko, opo inapa pumbiwa oshimaliwa shihapu neewino dopailonga, ashike okuwapaleka opate kashi shii oshinakuwanifa shavo.
Natango, Kanime mexuliloshivike okwa indila oshiwana shi ongale ndee tashi wapaleke olukanda, “olo la ninga ashike onhele yokukupula omakako yopakafimbo”.
Manga ta tambula ko kutya opu na omumbwe yomandoloma oimbodi, okwa ti oshiwana otashi dulu okuhoolola efiku, shi wapaleke olukanda nokwoongela oimbodi.
Kanime okwa ti naye ota ka kufa ombinga moshinima omu.
The post ‘Longeni eepate deni nyee vene’ appeared first on The Namibian.